Osnovne informacije
Na 60. zasjedanju Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2007. godine zemlje članice postigle su dogovor prema kojem će „razvijati niz preporuka o prodaji hrane i bezalkoholnih napitaka djeci“ u sklopu primjene globalne strategije prevencije i kontrole nezaraznih bolesti.(1) U tom se dokumentu predlaže usvajanje navedenog niza preporuka u obliku Međunarodnog kodeksa o prodaji koji bi se temeljio na iskustvima Međunarodne udruge potrošača i Međunarodne skupine za pretilost.
Međunarodna udruga potrošača (Consumers International – CI) svjetski je savez udruga potrošača koji broji više od 220 članova u 115 zemalja iz svih dijelova svijeta. Ovi se prijedlozi temelje na savjetima članova CI-a.
Međunarodna skupina za pretilost (The International Obesity Task Force – IOTF) politički je odjel Međunarodnog udruženja za istraživanje pretilosti koje broji više od 10,000 članova u preko 50 zemalja i regionalnih udruženja diljem svijeta. Ovi prijedlozi vode računa o IOTF-ovim Sydneyskim načelima, koja su usvojena u cilju postizanja visokog stupnja zaštite djece od reklamiranja hrane i pića.(2)
Razlozi za osmišljavanje niza preporuka
Globalna strategija za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti
Globalna strategija za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti (3) prepoznala je ogromnu patnju uzrokovanu tim bolestima, kao i potrebu da SZO preuzme vodeću ulogu u promicanju djelovanja na njihovom suzbijanju na svjetskoj razini, uključujući promicanje i usvajanje međunarodnih međusektorskih politika, propisa i ostalih odgovarajućih mjera kako bi se umanjio utjecaj glavnih čimbenika rizika.
Globalna strategija o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju
Globalna strategija o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju (4) prepoznaje činjenicu da se teret nezaraznih bolesti na svjetskoj razini ubrzano povećava, kao i da su nezdrava prehrana i manjak tjelesne aktivnosti među vodećim uzrocima najprisutnijih nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 te neke vrste raka. Povećano konzumiranje visokokaloričnih namirnica, siromašnih hranjivim tvarima i s velikim udjelima masti, šećera i soli prepoznato je kao rizični čimbenik, dok prehrambene preporuke za stanovništvo i pojedince uključuju sljedeće:
– postignuti energetsku ravnotežu i optimalnu tjelesnu težinu
– smanjiti unos energije iz zasićenih i nezasićenih masnoća, te prilagoditi prehranu tako
da uključuje manje zasićenih, a više nezasićenih masnoća. U najvećoj mogućoj mjeri
isključiti iz prehrane trans masne kiseline
– povećati unos voća, povrća i mahunarki, integralnih žitarica i orašastih plodova
– smanjiti unos šećera
– smanjiti upotrebu soli (natrij) iz svih izvora i koristiti samo jodiranu sol
Globalna strategija također prepoznaje da mortalitet, morbiditet i invaliditet povezani s nezaraznim bolestima danas predstavljaju najveće opterećenje, s tendencijom rasta u zemljama u razvoju. Ona prepoznaje središnju ulogu koju imaju vlade, u suradnji s drugim zainteresiranim strankama, u stvaranju okruženja koje potiče i ohrabruje zdravi način života.
U tom je kontekstu naglašena uloga marketinga, oglašavanja, sponzorstva i reklamiranja. Zemlje članice upoznate su s činjenicom (odlomak 40) da „Oglašavanje prehrambenih proizvoda djeluje na izbor hrane i utječe na prehrambene navike“, te su dobile savjet da „surađuju s udrugama potrošača i privatnim sektorom (uključujući oglašivače) kako bi razvile odgovarajući multisektorski pristup u bavljenju prodajom hrane djeci, kao i u bavljenju pitanjima sponzorstva, reklamiranja i oglašavanja.“
Također, preporuka je globalne strategije (odlomak 61) da se privatni sektor „koristi odgovornim marketingom koji podupire strategiju, naročito u dijelu koji se odnosi na reklamiranje i prodaju hrane s visokim udjelom zasićenih masnoća, trans masnih kiselina, šećera, ili soli, posebice djeci.“
UN-ova Konvencija o pravima djeteta
UN-ova Konvencija o pravima djeteta (5) ustanovljuje da bi dobrobit djeteta trebala biti od najvećeg značaja u svim akcijama koje se tiču prava djece (članak 3). Ona također ustvrđuje (članak 24) da djeca imaju pravo na najviši mogući standard zdravlja. Od zemalja članica koje su potpisnice Konvencije očekuje se da poduzimaju potrebne mjere kako bi se to pravo u potpunosti primjenjivalo, uključujući borbu protiv bolesti i neuhranjenosti kroz snabdijevanje odgovarajućim hranjivim namirnicama, te kroz osiguravanje potrebnih informacija, pristupa obrazovanju i podrške u primjeni osnovnih spoznaja o dječjem zdravlju i prehrani za sve slojeve društva, osobito roditelje i djecu. Ona također prepoznaje važnost međunarodne suradnje kako bi se to pravo u potpunosti ostvarilo, uzimajući posebno u obzir potrebe zemalja u razvoju.
Europska povelja o suzbijanju debljine
Pedeset i tri zemlje članice Europske regije SZO-a obvezale su se provoditi Europsku povelju o suzbijanju debljine (6) koja prepoznaje da epidemija pretilosti predstavlja jednu od najvećih
opasnosti za javno zdravlje u Europskoj regiji SZO-a. Povelja uključuje u svoj plan akcije „usvajanje propisa s ciljem značajnog smanjivanja obima i utjecaja reklamiranja visokokalorične hrane i napitaka, naročito onog koje je namijenjeno djeci, uz razvoj međunarodnog pristupa, kao što je Kodeks o prodaji djeci na tom području“ (članak 2.4.7).
Dokazi za djelovanje
Tehnički sastanak SZO-a na temu prodaje hrane i bezalkoholnih napitaka djeci
Na tehničkom sastanku SZO-a koji je održan u norveškoj prijestolnici Oslu od 2. do 5. svibnja 2006. godine na temu prodaje hrane i bezalkoholnih napitaka djeci (7) zaključeno je kako, zahvaljujući znanstvenim istraživanjima, postoje snažni dokazi o povezanosti reklamiranja hrane i pića sa siromašnom prehranom djece. Dokazi ukazuju na sljedeće:
– vrlo rašireno reklamiranje hrane i pića namijenjeno djeci
– djeca poznaju cijene i zaokupljena su reklamama
– reklame se u najvećem broju odnose na visokokaloričnu hranu siromašnu mikronutrijentima, stoga potkopavaju preporuke za zdravu prehranu
– takvo reklamiranje ima štetan učinak na spoznaje djece o hrani, stavove, izbor hrane i njeno konzumiranje
Sustavni pregled opsega, prirode i učinaka reklamiranja hrane namijenjenog djeci po narudžbi SZO-a (8) ukazuje i na to da će djeca na jednaki način reagirati na oglašavanje, bez obzira na to u kojem dijelu svijeta žive. Međutim, spomenuti pregled daje naslutiti da su djeca iz zemalja u razvoju osjetljivija na reklamiranje budući da su manje upoznata sa svijetom oglašavanja; ona su glavna ulazna vrata za tvrtke iz razvijenih zemalja zato što su fleksibilnija i prijemljivija od svojih roditelja; također i zato što povezuju robne marke iz razvijenih zemalja s poželjnim osobinama.
Preporučeni pristup
Niz naših preporuka temelji se na sljedećim ključnim točkama:
1. Važnost ograničavanja reklamiranja visokokalorične hrane i pića, siromašne hranjivim tvarima i s visokim udjelom masti, šećera ili soli namijenjenog djeci. Istovremeno i dalje dozvoljavati reklamiranje hrane koja zadovoljava prehrambene preporuke SZO-a (9).
2. Imperativ javnog zdravlja koji osigurava da su sva djeca zaštićena.
3. Važnost ravnopravnog uključivanja i tretiranja svih oblika postojećih i potencijalnih marketinških tehnika.
Ovo je u skladu sa zaključkom tehničkog sastanka SZO-a prema kojem: “Svaka regulativna akcija trebala bi za cilj imati zaštitu djece od marketinga koji loše utječe na njihov način prehrane kroz znatno smanjivanje obima i utjecaja reklamiranja visokokalorične hrane i pića siromašnih hranjivim tvarima namijenjenog djeci. Umjereni porast reklamiranja kvalitetnije hrane drži se nedostatnim.“
Gdje je bilo moguće, koristili smo se iskustvima iz relevantnih dokumenata, uključujući postojeće propise, kodekse i preporuke stručnjaka.
Međunarodni kodeks: prijedlog teksta o prodaji hrane i bezalkoholnih napitaka djeci
Uvod
Države članice SZO-a:
– POTVRĐUJU važnost višestranog pristupa u suzbijanju nezaraznih bolesti kao što je već ustanovljeno u Globalnoj strategiji za prehranu, tjelesnu aktivnost i zdravlje (Rezolucija Svjetske zdravstvene skupštine 57.17 i 60.23);
– SVJESNE SU visoke stope nezaraznih bolesti na svjetskoj razini i tereta koji one predstavljaju podjednako za razvijene zemlje i zemlje u razvoju;
– PREPOZNAJU da je širenje neprenosivih bolesti svjetski problem s ozbiljnim posljedicama za javno zdravlje koji zahtjeva najširu moguću međunarodnu suradnju i sudjelovanje svih zemalja u učinkovitom, odgovarajućem i sveobuhvatnom međunarodnom odgovoru;
– ZABRINUTE SU zbog utjecaja marketinških tehnika, uključujući oglašavanje, reklamiranje i sponzorstva koja potiču djecu na konzumiranje visokokalorične hrane, siromašne hranjivim tvarima i s visokim udjelom masnoće, šećera ili soli;
– USTVRĐUJU da je loša prehrana značajan čimbenik rizika za nezarazne bolesti;
– PRIZNAJU da je UN-ova Konvencija o pravima djeteta potvrdila pravo djece na najviši mogući standard zdravlja, zaštitu od iskorištavanja, te prepoznala kako je nužno poduprijeti sve segmente društva, naročito roditelje i djecu u korištenju osnovnih spoznaja o dječjem zdravlju i prehrani;
– UVJERENE kako je nužno da reklamiranje hrane, naročito djeci, ne potkopava nastojanja da se zadovolje prehrambene upute i ciljevi koje je ustanovila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO);
– PREPOZNAJU vrijednost preporuka sa tehničkog sastanka SZO-a o prodaji hrane i bezalkoholnih napitaka djeci prema kojima danas postoje jaki znanstveni dokazi koji povezuju reklamiranje hrane i pića s lošom prehranom djece, dok je reklamiranje hrane pretežno usmjereno na visokokaloričnu hranu siromašnu mikronutrijentima, čime se potkopavaju preporuke za zdravu prehranu;
– UPOZNATE sa širokim rasponom marketinških tehnika i medija koji se koriste za reklamiranje hrane djeci;
– PREPOZNAJU da bi nacionalni propisi i standardi trebali osigurati oglašavanje koje je u skladu sa zakonom, pristojno, časno, istinito, pošteno i ne obmanjuje potrošače, bez obzira na proizvod ili primatelje;
– PRIZNAJU da se SZO-ov Međunarodni kodeks o reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko, kao i naknadne mjerodavne preporuke Svjetske zdravstvene skupštine već primjenjuju u reklamiranju nadomjestaka za majčino mlijeko, uključujući dojenačku formulu, stoga ti proizvodi nisu obuhvaćeni ovim Kodeksom;
– SVJESNE postojanja novih metoda za određivanje prehrambene vrijednosti proizvoda koje se mogu koristiti u razlikovanju zdrave i manje zdrave hrane;
– SMATRAJU da su tržišni operatori dužni osigurati da njihovi marketinški postupci ne potkopavaju zdravlje djece bez obzira na nacionalne granice;
– UPUĆENE u potrebu za primjenom sveobuhvatnih multisektorskih mjera kako bi se izbjeglo daljnje povećanje nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti;
Stoga:
Suglasni smo sa sljedećim:
Članak 1. Cilj Kodeksa
Cilj ovog Kodeksa je zaštita današnjih i budućih generacija od štetnih zdravstvenih, socioloških i ekonomskih posljedica konzumiranja visokokalorične hrane, siromašne hranjivim tvarima i s visokim udjelom masti, šećera ili soli, te promicanje odgovornog reklamiranja hrane namijenjenog djeci koje podupire Globalnu strategiju za prehranu, tjelesnu aktivnost i zdravlje kroz ograničavanje reklamiranja tih proizvoda djeci.
Članak 2. Područje primjene Kodeksa
Ovaj Kodeks primjenjuje se na sve oblike reklamiranja hrane djeci.
Članak 3. Definicije
„Robna marka“ odnosi se na bilo koje ime, logotip, slogan ili zaštitni znak koji se može dovesti u vezu ili je u vlasništvu neke prehrambene tvrtke.
„Djeca“ se odnose na osobe ispod granice punoljetnosti kako je određuje svaka pojedina zemlja članica, u svakom slučaju ne manje od 16 godina.
„Tržišni operatori“ odnose se na sve industrije koje imaju ulogu u oglašavanju ili reklamiranju hrane djeci, uključujući prehrambene tvrtke, reklamne agencije i marketinšku industriju.
„Hrana“ se odnosi na bilo koju tvar, obrađenu, poluobrađenu ili sirovu, koja je namijenjena ljudskoj konzumaciji, a uključuje pića, žvakaće gume i bilo koju tvar korištenu u proizvodnji, pripremi ili obradi „hrane“, a isključuje kozmetičke proizvode, duhan ili tvari koje se koriste samo kao lijekovi (10) .
„Reklamiranje hrane“ odnosi se na prodajnu djelatnost s izričitim ili pretpostavljenim ciljem izravnog ili neizravnog promicanja prodaje ili konzumacije prehrambenog proizvoda ili robne marke, a također i ona koja time rezultira. To uključuje, između ostalog, promicanje putem svih pisanih i elektroničkih medija, uključujući televiziju, radio, kina, internet, sms poruke i druge nove medije, plasiranje proizvoda, „virusni“ marketing, informacijske servise, magazine, plakate, sponzorstva, ambalažu proizvoda, produkt dizajn i smještaj prodajnih mjesta.
Članak 4. Visokokalorična hrana, siromašna hranjivim tvarima i s visokim udjelom masnoće, šećera i soli
4.1. Ne smije se reklamirati visokokalorična hrana, siromašna hranjivim tvarima i s visokim udjelom masnoće, šećera ili soli djeci, kao i robne marke povezane s takvom hranom.
4.2. 1) Kategorizacija visokokalorične hrane, siromašne hranjivim tvarima i s visokim udjelom masnoće, šećera ili soli i robnih marki povezanih s takvom hranom u cilju primjene ovog Kodeksa trebala bi se temeljiti na prehrambenim preporukama koje je usvojio SZO (11), te s obzirom na metode za određivanje prehrambene vrijednosti.
4.2. 2) SZO bi trebao predložiti međunarodni pristup kategorizaciji visokokalorične hrane, siromašne hranjivim tvarima i s visokim udjelom masnoće, šećera ili soli unutar godine dana od usvajanja ovih preporuka.
Članak 5. Reklamiranje na radiju i televiziji
5.1. Pri određivanju na koje bi medije, čiji program uključuje emitirane oglase i reklame, trebalo primjenjivati restrikcije iz članka 4.1., uzima se u obzir ukupan broj djece koja će vjerojatno gledati ili slušati te sadržaje, kao i njihov udio u cjelokupnoj publici.
5.2. Navedene restrikcije se, između ostalog, odnose na sve oglase i reklame emitirane između šest sati ujutro i devet navečer.
Članak 6. Reklamiranje u ostalim medijima
6.1. Pri određivanju jesu li marketinške tehnike korištene u medijima usmjerene na djecu, pa stoga zabranjene prema članku 4.1., u obzir se uzimaju sljedeći čimbenici:
a) cjelokupna prezentacija, značajke, sadržaj, oblik i način
b) korišteni jezik, boje i slike
c) prisutnost djece
d) ciljna publika medija ili mjesta na kojem je održana prezentacija
e) jesu li djeca u značajnom broju potencijalni recipijenti reklame bez obzira na ciljnu publiku
f) korištenje ljudi, osoba, zvijezda, njihovih pratilaca ili drugih osoba čije bi ime ili pojava mogli biti poznati ili se sviđati djeci
g) upotreba junaka crtanih filmova uključujući one zaštićene robnom markom i licencirane
h) uključivanje besplatnih darova, igračaka ili kolekcionarskih predmeta zanimljivih djeci
i) uključivanje natjecanja, bonova ili igara zanimljivih djeci
j) oblik ili novotarijska vrijednost hrane ili njene ambalaže
k) sponzoriranje materijala, proizvoda, ljudi, događanja, projekata, kulturnih, umjetničkih ili sportskih aktivnosti, ili mjesta koja su popularna među djecom ili značajnijom dječjom publikom
6.2. Proizvodi koji su nedvojbeno proizvedeni za konzumaciju u posebnim prilikama i nedvojbeno je riječ o poslasticama (npr. rođendanske torte, slastičarski proizvodi za festivale ili vjerske praznike) izuzeti su iz članka 6.1.
6.3. Nedozvoljeno je poticati na konzumiranje visokokalorične hrane, siromašne hranjivim tvarima i s visokim udjelom masnoće, šećera ili soli na mjestima okupljanja djece. Ta mjesta između ostalih uključuju dječje vrtiće, škole, školska dvorišta i predškolske centre, igrališta, klinike za djecu i pedijatrijske službe.
Članak 7. Neizravno oglašavanje namijenjeno roditeljima ili odraslima
7.1. Visokokalorična hrana, siromašna hranjivim tvarima i s visokim udjelom masnoća, šećera ili soli, kao i robne marke koje su povezane s takvom hranom ne smiju se reklamirati kao pogodne za djecu odraslima koji skrbe o njima. Ovo uključuje iznošenje, sugeriranje ili impliciranje sljedećih stavova:
a) odrasla osoba koja kupuje takvu hranu je bolja, inteligentnija, brižnija ili velikodušnija od osobe koja to ne čini;
b) dijete za koje skrbi bit će inteligentnije i nadarenije zahvaljujući konzumaciji tih proizvoda; ili
c) uravnotežena i raznovrsna prehrana ne može osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari.
Članak 8. Tumačenje
8.1. Duh i slovo ovog Kodeksa primjenjuju se.
8.2. Kodeks predviđa samo minimalne standarde. Sve strane se ohrabruju na primjenu mjera koje nadilaze one propisane Kodeksom. Istovremeno, odredbe Kodeksa ne bi trebale spriječiti bilo koju stranu u uvođenju strožih zahtjeva kako bi se osigurala viša razina zdravlja, pod uvjetom da su ti zahtjevi u skladu s međunarodnim zakonima.
8.3. Pri donošenju i primjeni politike javnog zdravstva sve strane bi trebale, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, djelovati na način da zaštite te politike od komercijalnih i drugih interesnih grupa i tržišnih operatera.
Članak 9. Primjena
9.1. Vlade djeluju na primjeni odredbi iz ovih preporuka kroz usvajanje zakona, propisa ili drugih zakonskih mjera.
9.2. Tržišni operateri poštuju i primjenjuju sve relevantne odredbe ovog Kodeksa.
Članak 10. Nadzor i provedba
10.1. Nadzor i primjena ovog Kodeksa ovise o djelovanju vlada zemalja članica koje može biti individualno ili kolektivno kroz SZO.
10.2. Neovisno o mjerama poduzetim na primjeni ovog Kodeksa, proizvođači čija je djelatnost obuhvaćena Kodeksom smatraju se odgovornima za nadzor njihove marketinške prakse prema odredbama Kodeksa, i poduzimaju mjere kako bi osigurali da je njihovo ponašanje usklađeno s njima na svim razinama.
10.3.1. Nevladine udruge, profesionalna udruženja, institucije i pojedinci uključeni u ovu problematiku ohrabruju se na upozoravanje vlasti, proizvođača i drugih relevantnih operatera na djelatnosti koje su nespojive s odredbama ovog Kodeksa, kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere.
10.3.2. Između ostalog, potrošači se ohrabruju na privatne tužbe protiv kršenja odredbi Kodeksa.
10.4. Tržišni operateri obuhvaćeni ovim Kodeksom obvezni su obavještavati sve zaposlene u sektoru marketinga o ovom Kodeksu i odgovornostima koje iz njega proizlaze.
10.5. U skladu s člankom 62 Ustava SZO-a, zemlje članice svake godine izvještavaju generalnog direktora o poduzetim mjerama na primjeni ovog Kodeksa.
10.6. Generalni direktor svake godine izvještava Svjetsku zdravstvenu skupštinu o statusu primjene ovog Kodeksa, dok Svjetska zdravstvena organizacija na zahtjev osigurava tehničku podršku zemljama članicama u pripremi nacionalnih zakona ili propisa, li poduzimanju drugih odgovarajućih mjera na primjeni ovog Kodeksa.
Međunarodna udruga potrošača – Consumers International (CI)
Tel: + 44 20 7226 6663
Fax: + 44 20 7354 0607
Email [email protected]
www.consumersinternational.org
Međunarodna udruga potrošača (CI) jedini je nezavisni svjetski glas potrošača. S više od 220 članskih udruga u 115 zemalja, gradimo moćni međunarodni pokret potrošača s ciljem zaštite i osnaživanja potrošača diljem svijeta.
Međunarodna udruga potrošača neprofitno je poduzeće. Broj poduzeća je 4337856, a registrirani broj za dobrotvorne svrhe je 1122155.
IASO – IOTF
231 North Gower Street
London NW1 2NR
UK
Tel: + 44 (0) 20 7691 1900
Fax: + 44 (0) 20 7387 6033
www. iaso.org i www. iotf.org
Međunarodno udruženje za pretilost – The International Association for the Study of Obesity (IASO) krovna je udruga koja okuplja više od 10,000 profesionalnih istraživača i liječnika u više od 50 nacionalnih i regionalnih udruženja za suzbijanje pretilosti.
IASO je posvećen poboljšanju svjetskog zdravlja kroz promicanje razumijevanja pretilosti i bolesti povezanih s prekomjernom težinom kroz znanstvena istraživanja i dijalog, istovremeno ohrabrujući usvajanje efikasnih politika za njihovu prevenciju i nadzor.
IOTF je svjetska mreža stručnosti, promišljajuća skupina (think-tank) usmjerena na istraživanja i ujedno politička ruka Međunarodne skupine za pretilost.
IOTF radi na upozoravanju svjetske javnosti na rastuću zdravstvenu krizu uslijed velikog porasta pretilosti. Ono surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, drugim nevladinim udrugama i zainteresiranim strankama na rješavanju ovog problema.
IOTF je posvećen informiranju svjetske javnosti o hitnosti rješavanja ovog problema i uvjeravanju vlastodržaca kako je krajnje vrijeme za djelovanje.
IASO/EASO neprofitno je poduzeće. Posjeduje registrirani broj za dobrotvorne svrhe (IASO 1076981, EASO 1111288); registrirani broj poduzeća (IASO 3802726, EASO 5483950); registrirano je u Engleskoj i Walesu, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Reference:
1 Prevencija i kontrola neprenosivih bolesti: primjena globalne strategije, WHA60.23, 23. svibnja 2007.
2 www.iotf.org/sydney/principles
3 Globalna strategija za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti, Rezolucija 53.17 Svjetske zdravstvene skupštine.
4 Globalna strategija o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i zdravlju, Rezolucija 57.17 Svjetske zdravstvene skupštine.
5 Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Rezolucija Generalne skupštine 44/25 od 20. studenog 1989.
godine.
6 Europska povelja o suzbijanju debljine, Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije, Istanbul, 16.
studenog 2006.
7 Reklamiranje hrane i bezalkoholnih napitaka namijenjeno djeci, Izvješće s foruma i tehničkog sastanka SZO-a, Oslo, 2-5 svibnja 2006.
8 Opseg, priroda i učinci reklamiranja hrane namijenjenog djeci: Pregled dokaza; Profesor Gerard Hastings i drugi, Svjetska zdravstvena organizacija, srpanj 2006.
9 Način prehrane, nutricionizam i prevencija kroničnih bolesti, Izvješće sa zajedničkih konzultacija stručnjaka iz SZO-a i FAO-a, tehničko izvješće SZO-a 916, 2003.
10 Kodeks proceduralnog priručnika Komisije (FAO/SZO)
11 Način prehrane, nutricionizam i prevencija kroničnih bolesti, Izvješće sa zajedničkog sastanka stručnjaka FAO/SZO-a, SZO tehničko izvješće 916, 2003.
Proširite znanje o temi za zdravlje Vašeg djeteta
