Vrtić je oblik brige o djeci s ciljem unapređivanja psihofizičkoga, emocionalnog i društvenog razvoja djeteta, te omogućavanja majci da radi izvan kuće. U to vrijeme rast i razvoj djeteta je u najintenzivnijoj fazi, te i vanjski utjecaji imaju izvanrednu ulogu u pozitivnom i negativnom pravcu.
Unatoč sve višim zdravstvenim standardima i sve bogatijem stručnom radu u jaslicama i vrtićima, treba naglasiti da postoje i nepovoljni čimbenici koji su povezani s ranim odvajanjem i značajno većom izloženošću uzročnicima zaraznih bolesti.
U ovom kratkom videu prof. dr. sc. Milivoj Jovančević objašnjava što se može očekivati i kako treba postupati kako bi se što kvalitetnije i što učestalije spriječilo oboljenje od zaraznih bolesti tijekom boravka u kolektivu.
A u nastavku možete pročitati više informacija o nepovoljnim čimbenicima ranog odlaska u vrtić ili jaslice te na što treba posebno obratiti pozornost.
Što su dječje jaslice?
Promjene u dječjim jaslicama tijekom vremena
Danas se jaslice sve više transformiraju od sasvim socijalne ustanove u ustanovu sa zadatkom da se osigura pravilna njega, prehrana i odgoj djeteta, borba protiv obolijevanja i prenošenje u djetetovu obitelj zdravstveno-odgojnih navika u svezi s djetetovom njegom, odgojem i prehranom. Ta je ustanova danas organiziranizirana za djecu dok majka radi izvan kuće, s napomenom da jaslice mogu samo dopunjavati obiteljski odgoj, ali ga ne mogu u potpunosti i nadomjestiti.
Unatoč sve višim zdravstvenim standardima i sve bogatijem stručnom radu u jaslicama, treba naglasiti da postoje i nepovoljni čimbenici koji su povezani s ranim odvajanjem i značajno većom izloženošću uzročnicima zaraznih bolesti.
Jaslice, vrtić ili čuvanje djeteta kod kuće? Koji su nepovoljni čimbenici?
Rano odvajanje (između navršenih 6 i 12 mjeseci) nema povoljan učinak na rani emocionalni razvoj djeteta kojem je ovoj dobi potrebna osoba čije je prisustvo i spremnost da zadovolji djetetove potrebe neupitna i stalno prisutna. Riječ je o temeljnim potrebama djeteta u razvoju tzv. sigurnog tipa privrženosti, odnosa kojeg obilježava međusobno povjerenje, sklad i stabilnost.
Najčešće je to majka (u struci se osoba koja je u opisanom odnosu sa djetetom naziva primarni skrbnik) i ona je jamstvo sigurnosti i zadovoljavanja svih potreba. Stoga je neupitno sa stajališta struke da dijete ostane s majkom, no nažalost, u današnje vrijeme su radni zahtjevi kojima su izložene mlade majke nespojive s tim idealom. Tada uskaču djedovi, bake ili dadilje.
Osim oca i majke, i ostale osobe iz okruženja također stvaraju specifični odnos sa djetetom, svaka na svoj način. Isto se događa i sa dadiljom. Najbolji pokazatelj da je uspostavljena uspješna povezanost je reakcija djeteta na njezin dolazak (veselje, jasni znaci prihvaćanja), što bi roditeljima koji trebalo pomoći da steknu povjerenje u osobu koju ne poznaju dovoljno dugo i dobro. U periodu uspostave odnosa između dadilje i djeteta poželjno je prisustvo roditelja. Iskazi ljubavi i nježnosti pokazatelji su povezivanja dadilje sa djetetom. Naročito je važno da nema ispada nervoze ili netrpeljivosti koji se mogu vrlo kratkotrajno pokazati u stresnim situacijama.
Kolika je učestalost zaraze i obolijevanja tijekom odlaska djeteta u kolektiv?
Rano pohađanje kolektiva je neizbježno povezano s većom izloženošću brojnih uzročnika zaraznih bolesti. Najčešće je riječ o virusima koji uzrokuju infekcije dišnih puteva. Obzirom na nezrelost imunog sustava djeteta infekcije su vrlo česte (u prosjeku 2-3x mjesečno), a pojedini virusi, zbog svoje agresivnosti, mogu uzrokovati teže oblike upale. Istina, postoje djeca koja su tek neznatno bolesnija nego prije polaska u kolektiv, većina ih je u navedenom prosjeku što se tiče učestalosti oboljevanja, no postoji 1-2% djece koje u kratkom roku po ulasku u kolektiv dobijaju teške, po život opasne infekcije. Ova djeca nisu za jaslice, treba pričekati barem 6-12 mjeseci pa pokušati ponovno.
Djeci koja krenu u jaslice u dobi od 12 mjeseci je potrebno oko 2-3 godine da steknu imunost i budu jednako često bolesna kao i djeca koja ne pohađaju kolektiv. Ovaj period „izgradnje“ imunosti je kraći u djece koja kreću u vrtić (nakon navršene 3 godine) i u prosjeku traje 1-2 godine. Jednako tako je poznato da najmlađe skupine koje još ne pohađaju kolektiv, a imaju starijeg brata ili sestru koji ga pohađaju, budu izloženi istim uzročnicima kod kuće. U njih se period izgradnje imunosti kada oni krenu u kolektiv značajno skraćuje jer su dio posla „odradili“ u svom domu.
Na što posebno treba obratiti pažnju u kolektivu (vrtiću ili jaslicama)?
Bilo da je riječ o djeci koja pohađaju kolektiv ili o djeci koja su kod kuće, važna je higijena ruku (redovito pranje ruku njegovatelja i djece), dezinfekciji igračaka i površina na kojima se igraju ili se hrane.
Važno je osigurati što više vremena u igri na otvorenom, a u zatvorenim prostorima izbjegavati pregrijan i suh zrak koji pogoduje upalama dišnih puteva.
Za sva dodatna pitanja možeš kontaktirati prof. dr. sc. MIlivoja Jovančevića putem LittleDot aplikacije.
Ukoliko nemaš aplikaciju, slobodno je možeš preuzeti za iOS i Android.
