Što roditelji mogu učiniti da dijete ne bude često bolesno? Imunizacija Imunizacija (cijepljenje) je najdjelotvornija preventivna mjera. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti. Mnoge bolesti mogu se izbjeći već i redovitim cijepljenjem. Dakle, djecu treba uredno dovoditi pedijatru na cijepljenje. Zdravstvena voditeljica u vrtiću posebno brine o tome. Postoje i dodatna cjepiva koja se mogu dati da se zaštiti od bolesti, a nisu u redovitom kalendaru cijepljenja, npr. cjepivo protiv rotavirusa, koje se mora dati u dobi do 6 mjeseci, cjepivo protiv pneumokokne bolesti, cjepivo protiv vodenih kozica, cjepivo protiv gripe prije epidemije, dakle, obično u listopadu te cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Djeca koja su 2006. godište nisu cijepljena protiv hepatitisa i to se svakako preporučuje, bilo da se radi samo o hepatitisu B ili o kombinaciji hepatitisa A i B. Zdrav način života Treba podizati opće zdravlje djece zdravom prehranom i zdravim životnim navikama, kretanjem u prirodi, sportom... Zdrava prehrana U vrtićima se primjenjuju novi jelovnici koje su izradili stručnjaci pedijatri, zdravstveni voditelji i nutricionisti. Uključuju svježe namirnice, bez ili sa što manje konzervansa i aditiva, s prirodnim šećerima i s puno žitarica i mahunarki, bez suvišnog dodatka soli... Postoje i jelovnici za djecu koja zbog osnovne bolesti ne smiju jesti svu hranu. Dobro je da se i roditelji kod kuće pridržavaju takva načina prehrane. Jelovnici se tiskaju kao knjige pa ih mogu nabaviti i roditelji. Vitamini Roditelji mogu davati djeci vitamine, i to posebno u zimskim mjesecima kad nema svježeg voća i povrća. Antioksidansi će čuvati organizam od bolesti. Ipak je najbolje da roditelji ne kupuju vitaminske preparate sami, nego da se pritom konzultiraju s pedijatrom. Imunomodulatori Osim vitamina, djeci koja su sklonija bolestima dobro je dati i imunomodulatore (imunal, echinacea, propolis, probiotici, prebiotici). To su preparati koji izravno ili neizravno djeluju na jačanje imuniteta. Pritom valja biti oprezan jer ako se uzimaju nekontrolirano, mogu biti i štetni. Oko uvođenja nekog od njih također se valja posavjetovati s pedijatrom. Duljina boravka u vrtiću Dijete bi trebalo boraviti u vrtiću najviše 8 sati, u sklopu čega se može provesti i odgojno-obrazovni program za određenu dob. Nije dobro da dijete ostaje predugo u vrtićima. Za onu djecu koja se kasnije odvode organizirana su dežurstva na kojima su druge, a ne njihove tete. Kada dijete dugo ostaje, kraće boravi s roditeljima i tijekom tjedna gotovo se i ne vidi s njima. Ako kasno dođu po njega, dijete se stigne samo nakratko poigrati, a potom slijedi večera i spavanje, što je premalo za kvalitetan odnos s roditeljima i braćom ako ih ima. Rođenje nove bebe Ako roditelji imaju novu bebu, bilo bi dobro da starija braća ili sestre neko vrijeme ne idu u vrtić dok beba ne bude veća jer će joj prenositi bolesti iz vrtića iako oni sami neće biti bolesni. S druge strane, nije dobro isključiti ni starije dijete i baviti se samo novom bebom, da se ne osjeti izoliranim, da ne bude ljubomorno. I njega treba što više uključiti u brigu za novoga člana. Što se može napraviti u vrtiću? Vrtići moraju poštovati propisane normative pri upisivanje djece kako ih ne bi bilo previše u skupinama. Moraju se pridržavati higijenskih navika jer se pokazalo da je rjeđe pranje ruku (djeteta ili njegovatelja) nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena, prije hranjenja ili priprave obroka statistički značajno povezano s povećanjem učestalosti respiratornih bolesti. Uporaba zajedničkoga klasičnog ručnika (umjesto papirnatih) te rjeđe pranja posteljnog rublja – plahti (rjeđe od jedanput na tjedan) također pogoduje širenju infekcija. Potrebno je organizirati edukaciju roditelja putem roditeljskih sastanaka i pozivati stručnjake, primjerice pedijatre, epidemiologe, psihologe i druge da održe predavanja. Edukacija roditelja važna je jer: • umanjuje neopravdane zahtjeve za primjenom antibiotika • povećava uspješnost antibiotske terapije • poboljšava razinu njege i liječenja bolesna djeteta • umanjuje učestalost obolijevanja. Što treba znati prije polaska djeteta u vrtić? • Valja pomoći organizmu da kontrolira infekciju čišćenjem nosa, boravkom na svježem zraku, kretanjem, izbjegavanjem pregrijavanja prostora. • Smanjiti učestalost obolijevanja higijenskim mjerama (pranje ruku, jednokratni ručnici i rupčići za brisanje nosa). Navedenim mjerama pospješuju se prirodni mehanizmi obrane sluznice dišnih puteva. Sluznica na sebi sadržava sluz i protutijela koja je štite, a u sluz su uronjene trepetljike koje „čiste“ dišne puteve. Stoga se sluznica treba održavati vlažnom. Tjelesna aktivnost ubrzava disanje, pojačano strujanje zraka pospješuje čišćenje sluznice. Sluznica se treba vlažiti fiziološkom otopinom i biljnim sirupom. Bris nosa i ždrijela valja obavljati samo u situaciji kada to procijeni liječnik. Ako je dijete dobroga općeg stanja, neće dobiti antibiotik, pa ne treba činiti bris nosa i ždrijela. Zaključak Svako se zdravo dijete može prilagoditi na vrtić, a vi kao roditelj možete mu i morate pomoći. Možda će vam neki od ovih savjeta pritom...

Ima li majčino mlijeko za trajanja mjesečnice ili tijekom trudnoće drukčiji okus i kvalitetu? Najvjerojatnije ne jer neke bebe tada uredno...

Moram li prekinuti dojiti ako ostanem trudna tijekom dojenja? Nije nužno prekinuti dojenje. Ponekad se dojenje nastavlja tijekom trudnoće, a potom i nakon poroda pa neke mame doje i veće dijete i novu...

Mogu li zatrudnjeti ako dojim? Nekada se mislilo da majka koja doji ne može zatrudnjeti, ali danas je jasno da dojenje nije kontracepcija i po pojavi prve mjesečnice nakon poroda majka koja doji može...

Mogu li dojiti ako imam silikonske umetke u grudima i šteti li to bebi? Silikonski implantati sve su češće prisutni kod mama koje doje. Ako su stručno postavljeni i proizvedeni od materijala odobrenih za implantaciju u plastičnoj kirurgiji, nema nikakve zapreke da mame...

Treba li dijete od 3 godine i starije stavljati na prsa? Nije nužno da se dijete od 3 godine i starije stavlja na prsa, ali ako je na to naučeno, može mu se ponekad ponuditi da sisa. Djetetu od 3 godine majčino mlijeko nije osnovna hrana, osim u specifičnim situacijama, a psihološki je već i u fazi odvajanja koju treba nježno i postupno...

Do kada je potrebno dojiti za idealan razvoj bebe i treba li dijete od 2 ili 3 godine i dalje dojiti ako to traži? Smatra se da treba isključivo dojiti dok dijete navrši 6 mjeseci, a potom se uvodi nadohrana u obliku kašica. Tada je bebin psihomotorni razvoj zreo za drugačiji način prehrane (može sjediti, niču prvi zubići pa može žvakati, a ne samo sisati i, naravno, zrela je za drugu vrstu prehrane koju ćete uvoditi postupno). Dobro je dojiti što duže, s napomenom da nakon godine dana djetetu samo majčino mlijeko nije dovoljno, ali je dobro i zdravo uz pravilnu nadohranu. Vjerojatno ćete primijetiti da u dobi od godine dana dijete više poseže za sisanjem ne samo zbog prehrane nego u posebnim prigodama, kada se hoće maziti, prije spavanja, kada je tužno ili pod stresom zbog nečega, kada je bolesno ili mu niču...

Mogu li dojiti ako imam uvučene bradavice? Naravno, postoje šeširići za uvučene bradavice, postoji mogućnost izdajanja, ručno ili uz pomoć izdajalice. Ako mama ima uvučene bradavice, to nikako nije razlog da prestane dojiti. Ako nikako ne ide preko šeširića, može se dati izdojeno...

Hoće li mi se promijeniti grudi ako dojim? Grudi se mijenjaju tijekom trudnoće, pripremajući se za proizvodnju i lučenje mlijeka. Nakon poroda počinje se stvarati prvo mlijeko, kolostrum, a tijekom razdoblja dojenja i pri samom dojenju događaju se promjene u dojkama. Nakon razdoblja dojenja grudi se ponovno postupno vraćaju u funkciju i oblik koji više nije namijenjen hranjenju bebe. Mogu se promijeniti oblikom, veličinom, ali vježbicama i masažom mogu ponovno dobiti uobičajen oblik i čvrstinu. Dojenje je razdoblje u kojem buja žljezdano tkivo i stvara se mlijeko, pa grudi postaju veće, osobito prije hranjenja bebe. Kada prestanete dojiti uz vježbice, masaže i preparate za njegu, grudi mogu ponovno izgledati lijepo. Nemojte zaboraviti da bez obzira na dojenje, otkada ste zatrudnjeli do prestanka dojenja može proći više od dvije godine, pa grudi nakon toga također trebaju vremena da se ponovno oblikuju. Na tome, kao i na cjelokupnoj tjelesnoj formi treba raditi i tijekom trudnoće (vježbice za trudnice) i tijekom dojenja (vježbice koje mogu raditi mame koje doje). Iako je beba na prvome mjestu, jako je važno da mama nađe vremena za sebe i što prije se vrati u formu jer samo zadovoljna mama može dojiti i biti preduvjet za zdravu bebu, psihički, fizički i u zdravom...

Je li dojenje bolno? Dojenje nije bolno, ali ponekad se mame tuže na bol, osobito pri prvim sisanjima bebe. Dojenje bi trebalo predstavljati ugodu i zadovoljstvo i za mamu i za bebu. Ako postoji bol u bradavicama ili u drugom dijelu grudi, valja se posavjetovati, promijeniti položaj pri hranjenju, masirati grudi između podoja, njegovati bradavice, da ne nastanu ranice koje mogu biti bolne i neugodne. U tom slučaju valja probati dojiti preko šeširića dok se bradavice ne oporave. Ako se to događa, svakako se treba posavjetovati sa stručnom osobom, bilo patronažnom sestrom ili pedijatrom, da se ti problemi što prije riješe i da dojenje bude ugodno i za bebu i za...