U prirodi postoji dosta načina dopunske podrške dijabetičkoj prehrani s ciljem bolje kontrole šećera u krvi, i time tijeka bolesti. Većina je nakon znanstvenih zapažanja našla svoje mjesto u svijetu dodataka prehrani ili biljnih preparata. Ponuda je široka i rastuća.
U koraku s rastućim brojevima dijabetesa posljednjih 20-ak godina. Većina je usmjerena na bolje iskorištavanje glukoze i njen ulazak u stanice. Naravno, primarno treba dijabetička prehrana urediti prehranu prema dijabetičkim principima, i onda gledati kako poboljšati svoje stanje uz dodatnu pomoć iz prirode.
Koje su prednosti magnezija te koji izvori magnezija su najkvalitetniji?
Prvo treba gledati na osiguranje svih potrebnih hranjivih tvari, vitamina i minerala. Inače relativno čest deficit magnezija u prehrani u populaciji, u dijabetesu se može očitovati znatno više na ljestvici posljedica. Magnezij je mineral uključen u preko 300 metaboličkih reakcija. Nemoguće je opisati svih 300 i dobiti predodžbu o važnosti njegovog dnevnog unosa.
Koliki je njegov značaj za dijabetes, možda je najlakše opisati preko stanične energije. Naime, sve naše reakcije, pokreti i općenito stanična energija počivaju na dinamici stvaranja i trošenja jedne molekule – ATP, adenozin trifosfat.
Koja je uloga ATP-a (adenozin trifosfat) u organizmu i kako djeluje?
ATP je univerzalni stanični novac za sve energijske potrebe. Stvar je u tome da je unutar stanice ATP vezan na magnezij koji je potreban da bude u biološki aktivnom obliku. Poput kartičnog plaćanja, bez onog komada plastike koji čini novac prenosivim, nema transakcije, koliko god bankovni račun bio u plusu. Za lakše razumijevanje uloge ATP, samo napomena da tijelo ne troši glukozu za energiju doslovno.
Biokemijski se u stanici glukoza razgrađuje u nizu reakcija sve do CO2 (preko ciklusa limunske kiseline do mitohondrija, stanične energetske centrale). Na tom putu u svakoj stepenici razgradnje predaje tijelu energiju koju pohranjujemo u ATP. Tijelo dalje troši ATP za sve biokemijske reakcije. U osnovi za odvijanje života.
Dakle, sav put koji hrana pređe, od mljevenja u ustima do probave u crijevima, putovanja krvotokom, ulaska u stanicu, u konačnici energijski završi u obliku ATP-a kao vrsti novca. A on je jasno povezan na magnezij u stanici. Osim toga, magnezij je s dijabetesom isprepleten na puno više razina. Od veze s inzulinom, razgradnjom glukoze, radom mišića i živaca i još.
Kako osigurati dovoljan unos magnezija?
U hrani se magnezij vrlo lako može prepoznati. Svaka zelena biljka treba magnezij za fotosintezu. Lisnato zeleno povrće je odličan izvor magnezija. Problem je što je kvaliteta prehrane značajno pala i ljudi jednostavno jedu vrlo malo povrća. Drugi značajan izvor je magnezijem bogata mineralna voda. I druge namirnice imaju magnezij (kakao, žitarice, sjemenke, orasi, asimina) ali ovo su dva ključna izvora, lako dostupna i jednostavna za uključiti u prehranu.
Kada su prehrambeni izvori nedostupni ili manjkavi, moguća je dopuna suplementima. Najbolje iskoristiv oblik magnezija u dodacima prehrani je u organskom obliku. Lako se podnosi i obično je vezan na organske kiseline poput limunske (citrat), jabučne (malat) ili aminokiseline (taurin, glicin).
Koji je dnevni preporučeni unos magnezija za odrasle osobe te koje se nuspojave mogu javiti?
Dnevni preporučeni unos magnezija za zdrave odrasle osobe je 375 mg. Međutim, kod uzimanja dodataka prehrani je važno odabrati pravi preparat i doziranje. Također, veći unos može izazvati laksativan učinak pa je i to dodatna mjera opreza kod unosa. Zapravo, magnezij se u praksi kod konstipacije često koristi upravo kao laksativ.
Uloga magnezija u organizmu je toliko raširena, da bi trebalo puno više stranica za popisati sve načine premreženosti. Stoga je za dijabetičare dnevno bitno osigurati dnevni unos magnezija. Primarno prehranom, a po potrebi i izborom suplemenata.
Savjetovanjem s nutricionistom mr. sc. Branimirom Dolibašićem mag. nutr. možete saznati kvalitetna rješenja kako najbolje uklopiti magnezijem bogate namirnice u svoje jelovnike ili odabrati suplemente.
Dostupan Vam je za savjet putem web-a i mobilne aplikacije.
Izvori:
- Seo, J. W., & Park, T. J. (2008). Magnesium metabolism. Electrolyte & blood pressure, 6(2), 86–95.
- Yamanaka, R., Tabata, S., Shindo, Y. et al. (2016): Mitochondrial Mg2+ homeostasis decides cellular energy metabolism and vulnerability to stress. Sci Rep 6, 30027
- Mori, H., Tack, J., & Suzuki, H. (2021). Magnesium Oxide in Constipation. Nutrients, 13(2), 421.
