prehran au trudnoći - prvi dio - vitamini

Unatoč tome što pravilna uravnotežena prehrana sadrži dovoljne količine gotovo svih vitamina potrebnih za pravilan razvoj zdravog ploda i za dobro zdravlje majke, učestalost nekih anomalija ploda može se smanjiti uzimanjem dodatnih količina vitamina. Također, treba napomenuti, vitamini nisu isključivo korisni, oni mogu biti i potencijalno štetni te ne treba pretjerivati s uzimanjem vitaminskih preparata.

Primjerice, prekomjerna količina uzimanja vitamina A može izazvati oštećenja ploda. Sukladno tome ne treba pretjerivati s dodatnim preparatima vitamina A, kao i konzumiranjem namirnica koje sadržavaju velike količine ribljeg ulja, ili raznim proizvodima na bazi jetre, recimo u obliku pašteta.

Vitamin A

Vitamin A je važan u prehrani. Nadomjesni preparati vitamina A između ostaloga povezuju se s boljim vrijednostima hemoglobina kroz bolje vezivanje željeza. Porast vrijednosti hemoglobina koje su time dobivene su i do 10 g/l.

Uz to, dodatne količine vitamina A kod trudnica koje su imale manjak istoga, ima pozitivan utjecaj na smanjenje majčinskog mortaliteta. Razlozi tome smanjenju nalaze se u boljoj otpornosti prema infekcijama u slučajevima uzimanja suplemenata vitamina A.

Štetni učinci Vitamina A

Posebno treba imati na umu i potencijalne štetne učinke uzimanja vitamina A. Smatra se da je gornja dopuštena vrijednost uzimanja dodatnih količina vitamina A do 3000 I. J. (Internacionalnih Jedinica) dnevno.

Imajući u vidu i činjenicu boljeg vezanja željeza u hemoglobin uz suplemente vitamina A, sama nadomjesna terapija vitaminom A bez poboljšanja zaliha željeza odnosno nadomjestaka željeza ako su oni potrebiti, može potencijalno povećati učestalost anemije u trudnoći.

Vitamin B

Potreba za vitaminom B jasna je i dobro poznata.

Vitamin B1 koristi se u procesima prenošenja impulsa središnjeg živčanog sustava, posebno u starijih osoba; vitamin B9 poboljšava pamćenje; vitamin B6 i B12 sudjeluju u sintezi neurotransmitera, i tako dalje.

Slično tome dobro je poznata povezanost koncentracije folata prekoncepcijski s defektima neuralne cijevi. Mehanizam koji povezuje ova dva stanja je metabolizam homocisteina no još nije jasno je li abnormalan metabolizam homocisteina uzročni čimbenik defekta neuralne cijevi.

O terapiji Vitaminom B

Nadomjesna terapija od 0.4 mg dnevno u prekoncepcijskom periodu, barem 2-3 mjeseca dokazno smanjuje pojavnost defekata neuralne cijevi (rascjepe leđne moždine) za oko 70%. Međutim kod prepisivanja nadomjestaka treba imati na umu da tek količine od 0.5 do 0.6 mg utječu na koncentraciju homocisteina o kojoj će biti riječi kasnije. Uz defekte neuralne cijevi, nasljedni defekti u metabolizmu folata povezuju se i s mentalnom retardacijom. Nejasno je jedino je li sama retardacija povezana direktno s manjkom folata ili enzima u čijem metabolizmu sudjeluju folati.

Sve je više podataka da se homocisteinemija povezuje s većom učestalosti negativnih učinaka na trudnoću. Nedostatak folata, riboflavina, vitamina B6 i B12 dovodi do povišenja serumske koncentracije homociteina.

Uz to, pušenje i kofein također podižu vrijednosti homociteina. Negativni učinci na trudnoću uključuju abrupciju (pucanje) posteljice, mrtvorođenu djecu, porod djece s čukljavim stopalima te povećanu učestalost defekata neuralne cijevi. Slično postoji povezanost vrijednosti homociteina s nižom porođajnom težinom. Koncentracija folata smanjena je i za vrijeme dojenja. Duljina dojenja povezana je sa vrijednostima folata u serumu a koristi nadomjesne terapije su dokazane.

O vitaminu B12

Posebnu pozornost treba obratiti i na vitamin B12, kako za vrijeme trudnoće, tako i u periodu dojenja. Nedostatak vitamina B12 relativno je ozbiljan javnozdravstveni problem pogotovo u nekim dijelovima svijeta gdje se opisuje i oko 40% populacije s manjkom vitamina B12. Ranije se smatralo da su samo vegetarijanci populacija koja ima rizik manjka vitamina B12 dok se
danas zna da to nije sasvim točno te da se i deficit javlja i kod ljudi koji se hrane mesom, ali se proporcija deficita povezuje s količinom mesa koje se uzimaju u prehrani.

Deficijencija vitamina B12 povezuje se s preeklampsijom, prijevremenim porodom opetovanim pobačajem, defektima zatvaranja neuralne cijevi (rascjepi leđne moždine). Općenito gledajući, nedostatak vitamina B uvjetuje homocisteinemiju sa svim njezinim posljedicama.

Homocistein povećava količinu slobodnih radikala te smanjuje koncentraciju dušikovog oksida što ima za posljedicu poremećaj funkcije endotela (javlja se oštećenje unutarnjeg sloja krvnih žila). Riječ je o procesu koji uzrokuje brojne probleme trudnica i ugrožava plod (posteljica nedostatno doprema kisik i hranu).

Vitamin C

Uloga je vitamina C u prehrani vrlo značajna, pogotovo tijekom trudnoće s ponajviše se povezuje s određenim štetnim navikama, tu mislimo na pušenje te izloženosti dimu cigareta sa svim štetnim posljedicama od kojih su najčešći:

  • zastoj rasta ploda
  • prijevremeni porod
  • postoje brojni napisi i o nerazjašnjenoj smrti ploda ali i djeteta nakon poroda koji se po nekim podatcima povezuju s pušenjem tijekom trudnoće.

Nikotin prelazi kroz posteljicu. Izloženost nikotinu intrauterno povezuje se i s poremećajima plućne funkcije djeteta te češćim respiratornim problemima novorođene djece. U istraživanjima na majmunima, uzimanje vitamina C unatoč izloženosti nikotinu koja je odgovarala količinama koje se unose kod pušenja u čovjeka, normaliziralo je plućnu funkciju.

Nažalost, potvrde iste opservacije kod ljudi nema, ali istraživači skreću pozornost da se uzimanjem vitamina C pa i ako se uspije poboljšati plućna funkcija ne neutraliziraju svi ostali brojni negativni učinci dima cigareta koje on ima na plod tijekom intrauternog rasta i razvoja. Tu se misli na učinak nikotina i ostalih štetnih tvari koje se nalaze u dimu cigareta na rast ploda i razvoj mozga no i drugih organa i organskih sustava.

Djelovanje vitamina C na organizam i plod trudnice

Uzimanje vitamina C povezuje se sa smanjenim rizikom prijevremenog pucanja plodovih ovoja koja je češća u trudnica koje puše. Čak i više od toga, ta je pojava uočena neovisno je li trudnica pušila ili ne tijekom trudnoće.

Pretpostavlja se da je učinak vitamina C na nivou održavanja kolagena u amnijskoj membrani (vodenjaku). Uz to opisani su i povoljni učinci vitamina C na rani razvoj mozga, te kroz antioksidantu funkciju smanjuje negativne učinke oštećenja krvnih žila koji posljedično remeti funkciju posteljice i uzrokuje preeklampsiju.

Vitamin D

Vitamin D je dobro poznat regulator kalcija te njegove ugradnje u kosti.

Nedostatak dovoljnih količina vitamina D povezuje se s rahitisom koji se može dobro prevenirati nadomjescima vitamina D u prehrani. U novije vrijeme postoje napisi o ulozi vitamina D i u funkcioniraju imunog sustava te razvoju središnjeg živčanog sustava.

Njega se nalazi u svega nekoliko namirnica no većinu dobivamo pod utjecajem ultraljubičastih zraka sunčeve svjetlosti. Tu dolazi do biokemijske konverzije te prelaska vitamina D u kalcitrol kao njegovu aktivnu komponentu.

Važno je napomenuti da je stvaranje vitamina D u svijetloj koži 6 puta učinkovitije no u tamnoj koži poradi čega ljuti crne rase imaju češći nedostatak vitamina D sa svim svojim posljedicama.

Uloga vitamina D koja se nalazi na nivou središnjeg živčanog sustava uključuje utjecaj na:

  • učenje
  • pamćenje
  • motoričku kontrolu te potencijalno,
  • na ponašanje

Vitamin E

Od različitih podvrsta vitamina E, alfa tokoferol se aktivno veže u mozgu i moždanim ovojnicama. On je vitamin topiv u mastima te ima ulogu u razvoju centralnog živčanog sustava ta se nedostatak može manifestirati kroz različite patološke poremećaje uzrokovanih oštećenjem moždanih stanica (npr. ataksiju).

Vitamin K

Uloga vitamina K dobro je poznata u prevenciji oštećenja mozga novorođenčeta povezanog s krvarenjem. Sama učestalost intrakranijalnog krvarenja znakovito je smanjena u novije vrijeme zahvaljujući rutinskoj uporabi vitamina K kod novorođene djece.

Kako znamo da perinatalno oštećenje mozga povećava kasniji rizik razvitka alkoholizma tijekom života, postoji i opisana povezanost smanjenja ovisnosti o alkoholu kasnije u životu kod osoba koje su kao djeca dobili vitamin K neposredno nakon poroda.

Ukoliko zatrebate dodatan savjet, prof. dr. sc. Milivoja Jovančevića možete kontaktirati putem LittleDot-a. Ukoliko niste preuzeli aplikaciju, možete ju preuzeti ovdje!

 

 

Partneri